Novoizabrana požeško-slavonska županica Antonija Jozić
Pred nama su brojni projekti, a u fokusu nam je i rješavanje velikog financijskog duga koji je nastao prije petnaestak godina i koji sputava razvoj županije
Antonija Jozić već je u prvom krugu izabrana za novu županicu Požeško-slavonske županije. Nakon dva uspješna gradonačelnička mandata na čelu Pleternice ona je tako postala prva žena koja će voditi ovu županiju te ujedno jedna od dviju aktualnih HDZ-ovih županica u Hrvatskoj. Bio je to povod za razgovor o njezinim prvim koracima na novoj funkciji, planovima i projektima za unapređenje života u Požeško-slavonskoj županiji.
Što vas je motiviralo da se nakon godina uspješnog vođenja Grada Pleternice kandidirate za funkciju županice? Jeste li očekivali pobjedu u prvom krugu? Što za vas znači taj izbor, hoće li to za vas predstavljati novi izazov?
Uvijek sam vjerovala da Požeško-slavonska županija može više i bolje, pokušala sam to dokazati i pokazati na primjeru Grada Pleternice na čijem čelu sam bila osam godina. Vjerujem da me moja stranka kandidirala za županicu upravo zbog mog dosadašnjeg rada i rezultata. Iskreno, nadala sam se da ćemo ostvariti izborni uspjeh već u prvom krugu, nekako me to pratilo dosad jer sam i za gradonačelnicu oba puta izabrana već u prvom krugu. Vjerujem da je razlog tome predani i odgovorni rad. Zahvalna sam svim žiteljima Požeško-slavonske županije na ovoj prilici. Cilj je da od županije napravimo mjesto koje je još bolje za život. Velik je to izazov i za mene osobno kao i sve vijećnice i vijećnike u Županijskoj skupštini.
Koji će biti vaši prvi koraci i zadaci po stupanju na dužnost, na što ćete staviti naglasak u četverogodišnjem mandatu?
Prvi koraci već su učinjeni. Podsjetit ću da sam kao točku programa navela dodjelu ITU mehanizma Gradu Požegi i okolici u novom programskom razdoblju od 2021. do 2027. godine, putem kojeg se dodjeljuju sredstva za provođenje integriranih aktivnosti s ciljem jačanja gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Sjedište naše županije zaslužuje isti takav pristup kako bi se brže razvijalo. U prvim danima mandata našu županiju posjetila je i ministrica Tramišak s kojom sam o tome i razgovarala, zajedno s novoizabranim gradonačelnikom Požege. U fokusu nam je i rješavanje financijskog stanja županije, odnosno velikog duga koji je nastao prije petnaestak godina i koji sputava razvoj, jer bez jasnog pregleda financijske situacije nije moguće kvalitetno planiranje ni upravljanje.
Što ćete poduzeti na planu razvoja gospodarstva, potpore poduzetnicima i otvaranja novih radnih mjesta? Pretpostavljam da će to biti jedan od prioriteta.
Bez jakog gospodarstva nema napretka. Nažalost, pandemija koronavirusa prouzročila je velike posljedice u Hrvatskoj i svijetu i tek će se zbrajati šteta koja nastaje iz ove pandemije. Srećom, Vlada RH prepoznala je opasnost za gospodarstvo, osigurala je milijarde kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta. Vjerujem da će se isto tako kroz mehanizam za oporavak i otpornost osigurati sredstva za brži oporavak gospodarstva, a županija će strateškim projektima osigurati okvir za povoljno poslovno okruženje. Naravno, računam i s potporama za poduzetnike, obrtnike i poljoprivrednike. Ulagat ćemo u poduzetničke zone i inkubatore te tako dati snažan poticaj za nove investicije s ciljem otvaranja novih radnih mjesta.
Koji su najvažniji projekti koje provodi i koje će provoditi Požeško-slavonska županija, kolika je njihova vrijednost?
U županiji su u tijeku projekti vrijedni 1,6 milijardi kuna, a na NPO su prijavljeni projekti vrijedni preko dvije milijarde kuna. Radi se o brojnim projektima koji su ispred nas. Od onih infrastrukturnih, zatim projekata za bolju prometnu povezanost do većih ulaganja u obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu skrb te zaštitu okoliša.
Iseljavanje stanovništva jedan je od najvećih problema s kojima se susreće cijela Slavonija, pa tako i Požeško-slavonska županija. Što ćete poduzeti da se zaustavi taj trend?
Nažalost, i naša županija dijeli sudbinu ostatka Slavonije i cijele RH u smislu iseljavanja stanovništva i negativnih demografskih kretanja. Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, iz naše županije iselilo se oko 9 posto stanovništva i taj ključni problem postao je jedan od naših najvećih izazova. Svjesni smo da su razvoj gospodarstva te kvalitetna i korektno plaćena radna mjesta presudni u ostanku mladih ljudi u našoj županiji i na tom ćemo se polju svim snagama boriti za nove investicije. U okviru svojih mogućnosti i ovlasti činimo sve kako bismo utjecali na usporavanje i zaustavljanje tog negativnoga trenda.
Prometna izoliranost također je jedan od problema koji desetljećima muči županiju. Hoće li taj problem napokon biti riješen i kako?
Pitanje prometne povezanosti Požeško-slavonske županije naša je bolna točka već desetljećima. Dosadašnje aktivnosti potvrda su ozbiljnosti projekta te imamo i potporu Vlade i Hrvatskih cesta u nastojanjima rješavanja ovoga pitanja. U ovom mandatu svakako planiram realizirati brzu cestu Požega – A3, za koju je već ishođena lokacijska dozvola. Sada se rješavaju imovinskopravni odnosi i treba se nakon toga dobiti i građevinska dozvola, a nadamo se financiranju iz fondova EU. S ovakvom cestom, povezanom s autocestom, dobit ćemo i značajnije investitore te omogućiti našim privrednim subjektima i gospodarstvu da se razvijaju u zajedničkom interesu. Prioritet će biti i povezivanje Pakraca i Lipika s autocestom, kao i projekti brzih cesta Požega – Pleternica – Našice i odvojak prema Lužanima. Nažalost, neki od tih projekata zaustavljeni su u vrijeme mandata Vlade RH 2011. – 2015. i za neke od njih su propale i lokacijske dozvole, a bilo je niza drugih spoticanja, no učinit ću sve kako bismo ih realizirali.
Pleternica je poznata po uspješnom povlačenju sredstava iz EU fondova, što je dobrim dijelom i vaša zasluga. Hoćete li ta pozitivna iskustva pokušati preslikati i na županiju?
Naravno. Uistinu sam ponosna na činjenicu da se Grad Pleternica redovito nalazi u top 10 gradova po povlačenju sredstava EU i cilj mi je da u našu županiju u mom mandatu dođe što više EU sredstava jer to znači da ćemo naša vlastita onda moći preusmjeriti na demografske mjere, stipendije, potpore poduzetnicima i slično.
