Grad Mali Lošinj raznim akcijama podiže svijest sugrađana o zaštiti prirode i pitke vode
Grad je od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije dobio sufinanciranje u iznosu od 300.000 kuna za pokriće vlastitog udjela za navedeni projekt.
I ove godine Mali Lošinj će se uključiti u akciju Sat za planet Zemlju koja se od 2007. održava posljednje subote u ožujku, a organizira je WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode.
Osim toga, Mali Lošinj paralelno sudjeluje i u drugim akcijama poput Zelenih i Plavih čistki, te uz to provodi puno projekata energetske tranzicije kojima se prelazi s korištenja fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
Samoodrživi otok
Cresko-lošinjski arhipelag nedavno je objavio i svoj program, odnosno agendu tranzicije čiste energije čineći tako čvrst korak ka dekarbonizaciji svojih energetskih sustava sa snažnim naglaskom na angažman građana. Odabrani Inicijativom Europske komisije za čistu energiju EU otoka u veljači 2019. godine, Aranski otoci (Irska), Cresko-lošinjsko otočje (Hrvatska), Culatra (Portugal), La Palma (Španjolska), Salina (Italija) i Sifnos (Grčka) razvili su svoje puteve dekarbonizacije prilagođene individualnim potrebama i mogućnostima.
Uz energetsku tranziciju i mnogobrojne projekte koji su sastavni dio agende, na Lošinju neće nedostajati projekata ni u godinama koje slijede. Budući da Lošinj ima u prosjeku 2600 sunčanih sati godišnje, automatizmom se nametnulo korištenje sunčeve energije u svrhu iskorištavanja za električnu energiju ili samo za zagrijavanje vode.
U svim mjestima i na manjim otocima koji pripadaju Gradu postavljeno je 16 pametnih klupa te elektropunionica za automobile u ulici Priko. U planu je postavljenje punionica za automobile na području Nerezina i Velog Lošinja, te elektropunionica za bicikle u Malom Lošinju, Nerezinama i Velom Lošinju.
Energetska tranzicija otoka pridonijet će promociji cijele destinacije podizanjem ekološke svijesti lokalnog stanovništva, što će zasigurno prepoznati i gosti koji posjećuju cresko-lošinjski arhipelag.
– Neke projekte već smo pokrenuli, poput stvaranja preduvjeta za fotonaponsku elektranu na Unijama koju razvijamo kroz projekt Samoodrživog otoka Unije, dok se za fotonaponsku elektranu u Ustrinama, kojim će se osigurati stabilnost opskrbe energije na otoku, već sklapa ugovor i izrađuje idejni projekt. Radimo na razvoju širokopojasne infrastrukture, pametnom upravljanju vodoopskrbom i komunalnim uslugama. Sve naše zgrade imaju energetske preglede, sufinanciramo zamjenu azbestnih krovova našim sugrađanima, potičemo ih da ugrađuju solarne panele na obiteljske kuće, sufinanciramo kamate za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Više od 95% naših kućanstava ima tekuću vodu, čak i na otoku Iloviku koji je od Vranskog jezera udaljen više od 60 km, dok otoci Susak i Unije dobivaju vodu iz desalinizatora – pojašnjava gradonačelnica Ana Kučić.
Na Unijama je nedavno započela dugoočekivana prva faza gradnje sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda s crpnom stanicom i vodoopskrbne mreže otoka vrijedna 7,5 milijuna kuna za koju su Hrvatske vode u 2019. godini osigurale 500.000 kuna.
Ovim projektom sagradit će se vodovod dug 850 metara kojim će se mještanima omogućiti sigurnija opskrba pitkom vodom, gravitacijska kanalizacija u dužini od 850 metara i tlačna u dužini od 530 metara. Isto tako, sagradit će se mehanički predtretman s crpnom stanicom i podmorski ispust dužine 520 metara. Planirani završetak radova je 15.lipnja.
Realizacijom ovih radova otvorit će se mogućnost priključka za 20-ak kućanstava, no ono što je važno napomenuti je da će se dovršetkom prve faze gotovo svima omogućiti lakša distribucija vode iz desalinizatora i pražnjenje septičkih jama.
Odvojeno prikupljanje otpada
Lani je otvoreno i reciklažno dvorište Kalvarija za koje je Grad Mali Lošinj uspješno povukao 2,7 milijuna kuna iz fondova EU. Grad je od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije dobio sufinanciranje u iznosu od 300.000 kuna za pokriće vlastitog udjela za navedeni projekt.
Ovom investicijom, koja ukupno iznosi 3,5 milijuna kuna, omogućeno je odvojeno prikupljanje otpada te njegovo privremeno skladištenje kako bi se mogao pripremiti za ponovnu upotrebu, odnosno recikliranje ili predaju specijaliziranim tvrtkama za obradu specifičnih vrsta otpada.
– Kroz projekt su provedene brojne informativno-obrazovne aktivnosti prilagođene odraslima i djeci. Radom reciklažnog dvorišta zadovoljit će se i ispuniti potrebni zakonski uvjeti te će se pridonijeti povećanju stope recikliranja i zaštiti okoliša, a shodno tome i povećanju kvalitete života građana. Priprema i provedba ovakvih projekata izuzetno je zahtjevna, ali još smo jednom pokazali da znamo i možemo jer upravo uspješno gospodarenje otpadom osnovni je element suvremenog života i održivog razvoja kojem svi težimo – zaključuje Ana Kučić.
