Nastavnice i učenice Gospodarske škole Čakovec pet su dana provele u mađarskom Segedinu
Krajem travnja učenici putuju na Island gdje će vidjeti kako se oni u školi bore protiv alkohola, droge...
Obrazovni sustav u Mađarskoj organiziran je slično kao u Hrvatskoj. Osnovna škola traje osam godina, gimnazija i tehničke škole četiri, a strukovna zanimanja tri godine. Gimnazijalci i učenici tehničkih zanimanja na kraju školovanja polažu maturu. Učenici strukovnih zanimanja po jedan tjedan naizmjenično pohađaju nastavu u školi, a sljedeći tjedan na praksi u školi ili kod obrtnika – kaže prof. Branka Vlahek-Ivek, nastavnica u Gospodarskoj školi Čakovec, koja je s kolegicom Biserkom Vojnović i učenicama Emom Halabarec i Kristinom Ptiček pet dana provela u strukovnoj školi Moravaroši u mađarskom gradu Segedinu.
Erasmus projekt
Jedan dan bili su i u Budimpešti, također u sklopu projekta WILL to MotivatE(U). Riječ je o Erasmus+ KA2 projektu školskog partnerstva, čiji je koordinator škola iz Segedina, a partneri su škole iz Italije, Slovenije, Norveške, Islanda i Gospodarska škola Čakovec. Škola Moravaroši jedna je od 11 strukovnih škola u Segedinu, a s 1278 učenika i 118 profesora najveća je u tom gradu.
Osnovana je 1884. godine, a ime je dobila po Ferencu Moriju, poznatom mađarskom romanopiscu, novinaru i muzikologu. Učenicima nudi čak 47 zanimanja u sedam područja, od prerade drva i mehanike do elektronike, građevinarstva, usluga i gimnazije.
– Tema projekta je kako motivirati učenike, ali i profesore. Da bi nastavni proces bio kvalitetan, motivirane i zadovoljne trebaju biti obje strane. Profesori se trebaju redovito stručno usavršavati, pratiti i primjenjivati suvremene metode poučavanja, ali trebaju raditi i na svom osobnom razvoju – kaže Vlahek-Ivek.
Škola Moravaroši veliku pozornost posvećuje sportu i team buildingu, kako kod učenika tako i kod profesora, što se učenicama iz Međimurja i najviše svidjelo, uz vježbe samoobrane.
– Na satu tjelesne i zdravstvene kulture bio je jedan veliki razred, samo dječaci. Primijetili smo da učenici ne nose papuče, dress code ne postoji ni na satu TZK ni na nastavi ostalih predmeta. Prilično nas je začudilo da nisu nosili uobičajene bijele majice i kratke sportske hlače, nego su bili obučeni proizvoljno. Sličnost hrvatskih i mađarskih učenika u tome je da vole koristiti suvremene uređaje, mobitele, koje često koriste kao suvremeno nastavno sredstvo, npr. pri rješavanju kviza Kahoot, kad treba potražiti neku informaciju na Googleu ili pronaći stranu riječ u Googleovu prevoditelju. No pojedinci ponekad zlorabe mobitele pa se zabavljaju tijekom nastave. U norveškoj i islandskoj školi to je, primjerice, učenicima onemogućeno jer pri ulasku u učionicu odlože mobitele u poseban pretinac, tzv “banku mobitela” – napominje.
Učenicama i profesoricama jako se, kažu, svidjelo to što su im kabinete i funkcioniranje nastave pokazivali učenici koji dobro vladaju engleskim jezikom. Škola ima jako dobro opremljene kabinete.
Paze na “burn-out”
Sudjelovali su, uz ostalo, i na radionici prevencije “burn outa”, sindroma izgaranja na poslu koji se javlja kao psihofizički odgovor na pojačan stres na radnom mjestu, a nazivaju ga i bolešću modernog doba.
– Prosvjetni djelatnik jedno je od najstresnijih zanimanja koja mogu dovesti do izgaranja na poslu – ističe.
Kao prevenciju u grupnom radu sve češće koriste se tzv. OH karte, kao i za individualne probleme pojedinaca.
Posebno oslikane kartice potiču maštovite i osobne interpretacije slika.
– One su zabavne, a istodobno su alat i igra za odrasle i djecu u svim situacijama, od privatnih do timskih treninga na poslu. Kartice pružaju mogućnost povezivanja s ljudima bez obzira na prvobitne razlike – kaže Vlahek-Ivek.
Inače, na rang-listi u PISA testovima objavljenoj potkraj prošle godine Hrvatska i Mađarska na svega su tri mjesta razlike.
Hrvatski učenici nešto su bolji u čitalačkoj pismenosti, a mađarski u matematici i prirodoslovlju. Krajem travnja učenici i nastavnici Gospodarske škole putuju na Island, gdje će imati priliku upoznati tamošnji model borbe protiv alkohola, cigareta i drugih ovisnosti među učenicima, koji se tamo u posljednjih dvadesetak godina vrlo uspješno provodi. I na Islandu se velika pozornost posvećuje “burn outu”.
