Međunarodna konferencija Izazovi u radu s darovitom djecom i mladima
Na području splitsko-dalmatinske županije prepoznato je oko 370 nadarene djece, rekao je splitsko-dalmatinski župan Boban
Trodnevna međunarodna konferencija „Izazovi u radu s darovitom djecom i mladima 2019.“ održana je u organizaciji Splitsko-dalmatinske županije i Centra izvrsnosti SDŽ-a u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Veleposlanstvom Države Izrael i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja na splitskom FESB-u okupila je odgojno obrazovne djelatnike i stručnjake iz realnog sektora. Sudjelovalo je oko 450 učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja škola kojima su predavanja namijenjena.
Centri izvrsnosti
– Ako nemamo ljudski potencijal u vidu mladih ljudi, nemamo ništa. Kažu da u Hrvatskoj ima od sedam do 10 posto nadarene djece. Nije vam lako, dragi učitelji i nastavnici, u velikim razredima raditi s nadarenom djecom. S vremenom takvoj djeci postaje nezanimljivo i utope se u okruženje. Kako bismo tih od sedam do 10 posto izvukli iz tog segmenta, razvili smo Centre izvrsnosti – rekao je Blaženko Boban, splitsko dalmatinski župan i izaslanik predsjednika Sabora koji je otvorio konferenciju. Iznio je podatak da je na području Splitsko-dalmatinske županije prepoznato oko 370 nadarene djece.
– Drago mi je da nam se pridružuju djeca iz susjednih županija. Cilj nam je da druge županije sutra same osnuju Centre izvrsnosti. Nama je Varaždinska županija bila koordinator, a sada ćemo mi pružiti ruku onima koji traže pomoć. Moram istaknuti primjer Izraela koji je imao brojne nedostatke, poput nedostatka vode. Ti nedostaci učinili su vas možda prvima u svijetu – rekao je Boban i naglasio da Izrael ima najviše nobelovaca na svijetu.
– Nadam se da će znanost sutra biti predanost, da nas trgne iz sna da krenemo drugim smjerom. Hvala vama, nastavnici i ravnatelji škola, jer bez vas uzalud sav trud i muka jer vi ste taj motor koji će prenijeti ono najbolje na mlade. Cilj je da ovi nadareni mladi ljudi ostanu u Hrvatskoj i budu predvodnici gospodarstva, pa i politike. Imate djece koja su izvrsna u jednom segmentu, ali ne mogu upisati željenu srednju školu ili fakultet jer su mu drugi predmeti lošiji. To zakonski moramo mijenjati – rekao je Boban, što su okupljeni pozdravili pljeskom.
Tomislav Đonlić, županijski pročelnik za prosvjetu, naglasio je da su djeca koja pokazuju darovitost na nekom području budućnost u punom smislu riječi. Ivana Katavić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, istaknula je da je oduševljena konferencijom za koju je rekla da će pomoći u izradi instrumenta koji će određivati darovitost učenika na nacionalnoj razini.
Ilan Mor, veleposlanik Izraela, konferenciju je nazvao manifestacijom dobre suradnje Izraela i Hrvatske, osobito na polju kojem je cilj detektirati nadarenu i kvalificiranu djecu i mlade, promovirati ih i pobrinuti se da im se omogući da doprinesu svom društvu.
– Delegacija iz Splita bila je u Izraelu, a mi smo treći put u Splitu. Ovo je važno jer ulažemo u najvažniji prirodni resurs koji imamo, a to je ljudski kapital, mladi ljudi naših država. Izrael je vrlo siromašna zemlja kada govorimo o prirodnim resursima. Nemamo dovoljno vode, nemamo dovoljno nafte, pola zemlje je pustinja. Ono što imamo su ljudi. Od 1948. odlučili smo strateški ulagati u ljude i zato danas ulažemo 8,1% našeg BDP-a u obrazovanje, a 4-5 posto u istraživanja i razvoj. Investiramo u budućnost, a ova konferencija je nastavak, novi korak da zbližimo hrvatske i izraelske stručnjake na ovom i na drugim područjima – poručio je veleposlanik Mor.
‘Gdje će moje dijete biti 2031.?’
Momir Karin, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja, rekao je da ove godine krećemo s kurikularnom reformom i moramo sustavno pratiti nadarenu djecu već od predškolske dobi.
– Dalmacija je uvijek imala nadarene ljude koji su doprinosili hrvatskoj i europskoj kulturi. Drago mi je da smo za partnera izabrali Izrael jer je to država od koje imamo što naučiti – poručio je Karin. Prvo predavanje “Kulturom uspjeha do darovite djece” održao je investitor i poduzetnik Nenad Bakić. – U Hrvatskoj se često postavlja pitanje “gdje ti je djed bio 1941.?”. Pitanje bi trebalo glasiti “gdje će moje dijete biti 2031.?” i “kakva će ovo zemlja biti 2031.?” – poručio je Bakić.
