Usvojen Prostorni plan područja posebnih obilježja Žutsko-sitske otočne skupine
Prostor je snimljen dronom, korišten je i digitalni model terena, pa je bilo nešto primjedbi i negativnih reakcija na usvojeni dokument
Županijska skupština Šibensko-kninske županije je na sjednici 7. ožujka usvojila Prostorni plan područja posebnih obilježja značajnog krajobraza Žutsko-sitske otočne skupine (Gornjeg Kurnata), dijela jedinstvenog arhipelaga koji je za razliku od prostora Nacionalnog parka Kornati zaštićen u kategoriji značajnog krajobraza.
Ovo je prvi Prostorni plan u RH koji regulira isključivo prostor značajnog krajobraza na otočnom području, a treba naglasiti da se radi i o vrijednom području Natura 2000 – izvijestili su iz Šibensko-kninske županije i dodali da je Plan izradila županijska Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje u suradnji s tvrtkom Urbing d.o.o., te da je cijeli postupak izrade vodio Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove ŠKŽ-a.
Poljoprivredni posjed okosnica
Specifičnost ovog otočja je tradicionalno bavljenje poljoprivredom, a dijelom i ribarstvom na „prekomorskim“ posjedima na kojima su ljudi, uglavnom Murterini, obitavali povremeno ili cijelu godinu.
– Veliki problem u samom koncipiranju plana je bio zakonski okvir, koji nije prepoznavao specifičnosti i tradiciju načina korištenja ovoga prostora. Za potrebe Plana izrađena je opsežna analitika, te se pokušalo pronaći najbolji način kako odgovoriti na nove izazove i načine korištenja ovoga vrijednog prostora, a da se zadrži njegova izvornost i ljepota – istaknuli su iz županije, te dodali da se pojavom turističkog korištenja priobalnog područja Žutsko-sitske otočne skupine napuštanjem stočarstva te gubitkom organske veze između građevina uz obalu i pripadajućeg poljoprivrednog posjeda, javila opasnost nestanka obilježja koji ovaj prostor čine iznimnim i u međunarodnim mjerilima.
Stoga je za ovaj prostor i propisana obveza izrade prostornog plana područja posebnih obilježja, s ciljem zaštite kvalitete prostora od devastacije prekomjernom ili neprimjerenom gradnjom, ali i unapređenja njegova tradicijskog gospodarskog korištenja uz integriranje turističkog posjećivanja.
– Okosnica planske ideje je kornatski poljoprivredni posjed, tj. uvjet da je za svu novu gradnju i opsežniju rekonstrukciju nužno posjedovati registrirano poljoprivredno gospodarstvo, te dokazano vlasništvo gospodarski značajne površine poljoprivrednog zemljišta na otočju. Takva ideja potječe od murterskog kruga stručnjaka još otprije dvadesetak godina, a ovim se Planom nastoji reafirmirati, jer po stručnom uvjerenju izrađivača na razumljiv i tradicijski utemeljen način ograničava opseg širenja gradnje i aktivira zapuštene poljoprivredne površine. Određene su i zone tradicijskih naseobina ili građevina, te zone za razvoj poljoprivrede unutar kojih postoji mogućnost zadržavanja gotovo cjelokupnog zatečenog stanja, te ograničena gradnja novih objekata, skromnih gabarita, ali većih nego u susjednom NP-u Kornati – naveli su iz ŠKŽ-a, te istaknuli da će se u ostalom prostoru otočja legalizirane građevine sačuvati.
Podizat će se novogradnja, a starije zgrade postupno prenamijeniti u gospodarske svrhe, pri čemu se kao dobra praksa smatra postojeće kombinirano korištenje u turizmu i poljoprivredi. Ugostiteljskim objektima omogućuje se zadržavanje kategoriziranog kapaciteta, dok se ostalim posjedima dozvoljava formiranje malih ugostiteljskih sadržaja kapaciteta do 20 gostiju.
– Specifičnost ovoga prostora i ovoga Plana jest da ne postoje uobičajena građevinska područja, nego zone tradicijskih naseobina, što znači da se u ovim prostorima može graditi isključivo u funkciji poljoprivredne namjene, minimalne veličine 3 ha za maslinik, te puno više za pašnjak, odnosno za kombinaciju određenih poljoprivrednih kultura. U zonama za razvoj poljodjelstva, na manje izloženim dijelovima otoka Žuta udaljenim više od 100 m od obale određena su područja/zone moguće gradnje. Unutar ovih zona moguće je zadržati dio zatečene gradnje, te je ograničen opseg gradnje novih objekata – objasnili su iz županije.
Načela održivog razvoja
Osim zakonom propisane procedure održan je niz sastanaka, prostor je snimljen dronom, korišten je i digitalni model terena, pa je bilo nešto primjedbi i negativnih reakcija na usvojeni dokument.
Ovim dokumentom je u zaštićenom prostoru omogućeno gospodarsko korištenje po načelima održivog razvoja. Iskazani su vrlo pozitivni komentari Ministarstva turizma, Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Također je istaknuto kako se niz dobrih rješenja iz ovog Plana može iskoristiti i pri izradi Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati.
