Šest je godina prošlo od razorne poplave u selima županjske Cvelferije
Ukupna materijalna šteta procjenjuje se na više od 1,7 milijardi kuna. Nažalost, izgubljena su i dva ljudska života
U proljeće 2014. godine Vukovarsko-srijemska županija, kao i cijela Hrvatska, ali i susjedne zemlje, bile su suočene s obilnim padalinama. Rezultiralo je to rastom vodostaja rijeke Save koji je sredinom svibnja dosegnuo povijesni maksimum, a sve je kulminiralo 17. svibnja kada je nasip uz Savu probijen na dva mjesta, kod Rajeva Sela i kod Račinovaca.
Preusmjeren vodeni tok
Poplavljena su bila područja triju općina pri čemu su najviše stradala naselja Gunja, Rajevo Selo i Račinovci. U poplavi su poginule dvije osobe, a na više od 7500 objekata zabilježene su štete koje su procijenjene na više od 1,2 milijarde kuna. Na 19 zgrada javnih ustanova štete su procijenjene na više od osam milijuna kuna, dok se štete na infrastrukturi procjenjuju na više od 220 milijuna kuna. Zbog opasnosti od poplave evakuirano je oko 13.000 mještana te više od 5500 grla stoke. Poplavljeno je bilo više od 8500 hektara poljoprivrednog zemljišta, naneseno oko milijun kubičnih metara mulja te uginulo više od 10.000 životinja. Ukupna materijalna šteta od poplava u proljeće 2014. godine na području Cvelferije procjenjuje se na više od 1,7 milijardi kuna.
Ipak, malo je poznato da su stradanja i štete mogle biti i veće da vukovarsko-srijemski župan Božo Galić nije donio odluku o utvrđivanju druge crte obrane.
– Poplava je bila velikih razmjera, kakve nitko nije očekivao. Zadovoljan sam reakcijama županijskog i lokalnog Stožera neposredno uoči i nakon poplave, ali ne i nekim odlukama s državne razine. Dosad je učinjeno mnogo na poboljšanju sustava obrane od poplave, ali ima i segmenata u koje se i dalje mora ulagati – rekao je Galić.
Podsjetio je da su 15. svibnja bili podignuti svi stožeri te aktivirana i obrana od oborinskih voda. Dan poslije podignute su sve operativne snage Županije, radilo se na utvrđivanju nasipa da bi na dan poplave, 17. svibnja, bila donesena i odluka o sklanjanju i zbrinjavanju stanovništva za naselja Babina Greda, Štitar, Županja, Bošnjaci, Posavski Podgajci, Rajevo Selo, Gunja, Đurići, Račinovci. Nekoliko sati poslije probijanja nasipa, u ranim jutarnjim satima 18. svibnja, Galić je donio odluku o izradi i uspostavi druge linije obrane.
– Vodeni tok preusmjeren je ka Spačvanskim šumama. Tako je spriječeno širenje vodenog vala prema naseljima u općinama Drenovci i Vrbanja – navode iz županije.
Brojne preinake
Ubrzo je počela sanacija terena, uklanjanje uginulih životinja, a omogućena je i opskrba električnom energijom, osigurana prohodnost komunikacija, tehnička i pitka voda… U međuvremenu su pokrenute brojne aktivnosti kako do ovakvih poplava više ne bi došlo pa su tako iz Županije predložili da se u buduće projekte stave i mogući kanalski pravci koji će u vremenima koja dolaze osigurati odvođenje vode prema Spačvanskim šumama bez većih šteta. Ukazuju i na potrebu za opremanjem sustava civilne zaštite kao i maksimalno inzistiranje na kanalu Dunav – Sava jer će isti u mnogome rješavati ovaj problem. Predlažu i definiranje moguće retencije i odteretne akumulacije na donjem toku rijeke Save.
– Poplava rijeke Save lekcija je koja nas je sve naučila kako treba razmišljati i podizati sigurnost življenja uz rijeku Savu – zaključio je Galić.
