Intervju Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara
Ivan Penava: U proteklih nekoliko godina Vukovar je postao jedan posve nov i uređeniji grad u kojem su ostvareni golemi pomaci na svim poljima. Po mome mišljenju najvažniji su pomaci koje smo ostvarili u rastu gospodarstva i broju zaposlenih
Grad Vukovar već tradicionalno Dan grada slavi 3. svibnja kada se obilježava blagdan vukovarskih zaštitnika svetih Filipa i Jakova. Ove godine ta je proslava radi epidemije koronavirusa bila umnogome drukčija, ali je Dan grada svakako povod za razgovor s gradonačelnikom Vukovara Ivanom Penavom o svemu što je u proteklih godinu dana napravljeno kao i planovima gradske uprave.
Ove godine Dan grada ipak će biti drukčije proslavljen?
Kao i svake godine imali smo u planu proslavu s visokim uzvanicima i nizom događaja za sve naše sugrađane. Trebala je biti održana svečana sjednica Gradskog vijeća, Cvjetni korzo, večernji koncert kao i 3. Festival nematerijalne kulturne baštine, turističkih manifestacija, atrakcija i destinacija „Svi Zajedno Hrvatsko Naj“ s nastupima brojnih popularnih izvođača poput Doris Dragović, Zlatka Pejakovića, Slavonskih lola i Ansambla Lado. Planirali smo i turnir u uličnoj košarci organiziran u partnerstvu s Veleposlanstvom SAD-a. Nažalost, sve su ove manifestacije radi epidemije otkazane. Vjerujem kako ćemo dogodine u ovo vrijeme uživati u zajedništvu i proslavi na kakvu smo navikli.
Prisjećajući se protekle godine, što biste posebno istaknuli kada je riječ o razvoju grada?
Radi se puno i na više strana, a planira se više različitih projekata. Kada se vratimo godinu dana unatrag, možemo reći da smo realizirali brojne projekte koji podižu kvalitetu života u Vukovaru. Možemo slobodno reći da je u proteklih nekoliko godina Vukovar postao jedan posve nov i uređeniji grad u kojem su ostvareni golemi pomaci na svim poljima što se i vidi u svakom dijelu grada. Po mome mišljenju najvažniji su pomaci koje smo ostvarili u rastu gospodarstva i broju zaposlenih što je rezultat kontinuiranog rada gradske uprave po ovom pitanju i niza mjera koje smo donijeli. Obnavljali smo ulice, gradili pješačke staze, parkirališta, radili na energetskoj obnovi… Sagradili smo i prve nove stanove od Domovinskog rata. Uskoro krećemo s radovima na obnovi Radničkog doma u Borovu naselju, a vjerujem i gradnjom obilaznice.
Koji su to rezultati kada je riječ o gospodarstvu?
Tijekom 2019. Vukovar je ostvario ponajbolje gospodarske rezultate od mirne reintegracije do danas. Krajem prošle godine smo, prvi put od 2011., prešli magičnu brojku od 10.000 zaposlenih. Taj uzlazni trend nastavljen je i u prva dva mjeseca ove godine kada je broj zaposlenih dodatno rastao. Prema svim procjenama ove godine smo trebali doći do oko 10.500 zaposlenih. Potvrđuju nam to i brojke pa smo tako u prosincu prošle godine, mjesecu koji se uzima kao referentan budući da je tada utjecaj turističke sezone najmanji, imali 9991 zaposlenoga što je za 7 posto više u odnosu na godinu prije. Samo tijekom prošle godine, u odnosu na prethodnu godinu, na području Vukovara otvoreno je 100 novih obrta.
U kojim područjima se zapošljavalo u Vukovaru?
Zapošljavalo se na sve strane pa je tako novih radnih mjesta bilo i u obrtima i u uslužnim djelatnostima i prodavaonicama. Nova radna mjesta otvarana su i u tvornici Borovo i u drugim proizvodnim tvrtkama. Vidi se to i po Gospodarskoj zoni koja je sve popunjenija. Ove godine se u Vukovar treba preseliti i interventna postrojba PU Vukovarsko – srijemske. I tvornica za proizvodnju obuće Ricosta proširuje svoje proizvodne pogone. Ipak, posebno bih istaknuo činjenicu da je Vukovar dobio farmaceutsku tvrtku i tvrtku koja se bavi proizvodnjom avionskih dijelova s čime se malo tko može pohvaliti. Kada je riječ o tvrtki Enikon Aerospace, ona nastavlja sa svojim planiranim aktivnostima za otvaranje pogona u Vukovaru s tim da je sada realno očekivati kako će se to ponešto rastegnuti. Skupina od 25 Vukovaraca već je poslana na edukaciju u Zagreb i Njemačku. Tu je i IT industrija koja je u gradu sve zastupljenija i jača.
Kako su postignuti takvi gospodarski rezultati?
Sve je to rezultat velikog truda i rada, ali i činjenice da smo donijeli niz mjera koje su išle u korist gospodarstvenicima, a sve s ciljem poticanja otvaranja i razvoja obrta, zadržavanja radnih mjesta i otvaranja novih. Tijekom proteklih nekoliko godina u vukovarsko gospodarstvo direktno smo ubrizgali 40 milijuna kuna i to sada daje rezultata. Znali smo da rezultate ne možemo dobiti odmah, ali smo zato sve te rezultate ulaganja, rada i truda počeli sada ubirati. Vukovar je po svim istraživanjima u samome vrhu lokalnih samouprava po izdvajanjima za gospodarstvo dok smo na drugom mjestu po postotku proračuna izdvojenog za subvencioniranje obrtnika i poduzetnika. Na trećem mjestu smo po izdvajanjima za poduzetništvo po glavi stanovnika. I to govori koliko je ova gradska uprava ozbiljno pristupila akutnom problemu koji je Vukovar tada imao i koliko smo kao partnere prihvatili sve poduzetnike s područja grada.
U travnju ste iznijeli i podatke o rekordnoj 2019. godini kada je riječ o turizmu?
Da, 2019. je bila rekordna, ostvarili smo 27,74 % više noćenja u odnosu na 2018. kao i 15,59% više dolazaka. U prošloj godini u Vukovar je uplovio 351 kruzer što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 51,9%. Gotovo 50.000 putnika iz cijeloga svijeta na kruzerima posjetilo je Vukovar. Tijekom prošle godine otvoreno je i devet novih smještajnih objekata te sada u 40 smještajnih objekata imamo ukupno 948 ležajeva. Prema svim najavama 2020. godina trebala je biti još uspješnija, ali je epidemija sve to zaustavila. Međutim, možemo reći da je Vukovar postao prepoznatljiva turistička destinacija za turiste iz Hrvatske, ali i cijelog svijeta.
Grad Vukovar je bio među prvima koji je donio konkretne mjere za pomoć građanima i gospodarstvenicima pogođenim epidemijom koronavirusa?
Za razliku od mnogih koji su donosili mjere odgode, mi smo naše gospodarstvenike dok traje epidemija oslobodili niza plaćanja. Gradski odjel za gospodarstvo, zajedno s vukovarskim gospodarstvenicima, radi na drugom paketu mjera kojima je cilj olakšati im poslovanje, a sve s ciljem spašavanja radnih mjesta. Kontaktirali smo 260 gospodarstvenika i u izravno od njih prikupljamo podatke o utjecaju krize i njihovim idejama kako je što bezbolnije prebroditi. Planiramo ozbiljan i financijski zahtjevan paket od nekoliko milijuna kuna. Na žalost, prinuđeni smo u narednom razdoblju puno toga promijeniti i vratiti se u krizno poslovanje tijekom kojega ćemo za neke stavke, koje nisu nužne, odvajati manje novca, a sve s ciljem što bržeg oporavka gospodarstva i vraćanja na brojke koje smo imali prije nekoliko tjedana.
