Zajedničkim snagama do zaštite površinskih i podzemnih voda u Tompojevačkim ritovima
Na temelju dobivenih rezultata moći će se predložiti mjere zaštite staništa, ali i strogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta
Na prostoru Tompojevačkih ritova, na području Vukovarsko-srijemske županije, u tijeku je izvođenje građevinskih radova u sklopu Projekta “SeNs Wetlands”. Kako nam je pojasnio voditelj projekta Mario Raguž, inače viši stručni savjetnik Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima VSŽ-a, radi se na postavljanju aktivne senzorske monitoring mreže radi procjene zaštite okoline i korištenja močvarnih i ostalih površinskih voda što podrazumijeva kopanje bunara za mjerne stanice. To područje dužine je 50 kilometara, a prirodne depresije u njima duboke su i po 15 metara te se u njima skuplja voda s okolnih oranica.
Postavljanje senzora
– U njih će biti integrirani automatizirani senzori koji će pomoću prekograničnih monitorskih i upravljačkih sustava kontinuirano slati podatke za ključne postojeće rizike, zaštitu okoline i biološke raznolikosti. Pomoću tih senzora tijekom godina mjerit ćemo koliko su naše površinske i podzemne vode zagađene radi raznih utjecaja sredstava koja koristimo u poljoprivredi – kaže Raguž.
Pojašnjava i kako su antropogeni utjecaj i intenzivna poljoprivredna proizvodnja zadnjih desetljeća doveli do pretvaranja močvarnih staništa u poljoprivredne obradive površine, što je uz sječu šumskih pojaseva na obodu močvarnih staništa dovelo do erozije i jačeg zamuljivanja vodnih površina, kao i snižavanja razine vode. U svemu tome pomaže i intenzivna poljoprivredna proizvodnja koja dovodi do izravnog ili neizravnog zagađenja površinskih i podzemnih voda toksičnim sredstvima za zaštitu bilja, čije aktivne tvari su u određenim slučajevima bioakumulacijske i nerazgradljive u prirodi.
Podaci koje će prikupljati omogućit će Javnoj ustanovi da predloži konkretne mjere kako bi se zaustavilo onečišćavanje okoliša.
– Rezultati ovog Projekta su egzaktni podaci prikupljeni kroz senzorsku mrežu na osnovu kojih će se moći identificirati antropogena opterećenja kojima su izloženi Tompojevački ritovi, te predložiti mjere zaštite kako staništa, tako i strogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta s tog područja. Želimo u što većoj mjeri zaštiti vode, a samim tim i biljni i životinjski svijet – istakao je Raguž.
Novac iz EU
Projekt se financira iz Programa prekogranične suradnje Interreg IPA-CBC Croatia-Serbia 2014-2020. U njemu je Javna ustanova jedan od partnera, a još sudjeluju Fakultet elektrotehnike, računarstva i Internet tehnologije iz Osijeka te partneri iz Srbije Fakultet tehničkih nauka i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode iz Novoga Sada. Dio projekta Javne ustanove vrijedan je 70.000 eura od čega bespovratna sredstva iz EU fondova pokrivaju 85 posto troškova, ostatak je osigurala županija.
