Rekonstrukcija na župnoj crkvi sv. Tome apostola u Tkonu
Arhiđakon Prvostolnog kaptola Carlo F. Bianchi napisao je za ovu crkvu da je riječ o najljepšoj seoskoj crkvi u Zadarskoj nadbiskupiji
Kulturno-povijesna baština otoka Pašmana, pa tako i Tkona dominantno je predstavljena sakralnim graditeljstvom, što svjedoči o znatnom utjecaju kršćanstva na ovom području. U Tkonu se, primjerice, nalazi čuveni benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac, a tu su i prekrasna župna crkva sv. Tome, zatim crkva Gospe od sedam žalosti na brdu Kalvarija te crkvica sv. Antuna pustinjaka. Za Tkon je posebno važan i Tkonski zbornik koji predstavlja zbirku hrvatskih srednjovjekovnih tekstova iznimne povijesne, literarne i umjetničke vrijednosti.
Župna crkva sv. Tome apostola spominje se već u 11. stoljeću kao crkva sv. Marije. Župna crkva sv. Tome apostola kroz povijest je doživjela niz preinaka i dogradnji. Crkva u derutnom stanju, obnovljena je 1938. godine za vrijeme upravitelja župe don Lea Uglešića, a prema nacrtu Emilia Conte d’ Erca te uz dragovoljni rad mještana. Današnja župna crkva sagrađena je oko 1730. godine, a posvetio ju je 8. srpnja 1742. zadarski nadbiskup Vicko Zmajević. Crkva je romanička, trobrodna građevina s apsidom, a kroz povijest doživjela je niz dogradnji.
Tradicija zvonjenja
Na glavnom oltaru nalazi se umjetnička slika koja prikazuje Bogorodicu na prijestolju, koja na koljenima drži dijete. Arhiđakon Prvostolnog kaptola i apostolski protonator Carlo Federico Bianchi u svojoj knjizi “Zara Cristiana” iz 1879. napisao je za ovu crkvu da je riječ o najljepšoj seoskoj crkvi u Zadarskoj nadbiskupiji. Župna crkva sv. Tome upisana je u Registar kulturnih dobara RH pri Ministarstvu kulture.
U Tkonu postoji zanimljiva stara tradicija zvonjenja anđeoskog pozdravljanja (Zdravomarija). Zvoni se na župnoj crkvi, crkvici Gospe od sedam žalosti na brdu Kalvarija i na crkvi sv. Antuna pustinjaka u samom mjestu.
Od četiri romanička zvonika koji su krasili crkvu, za vrijeme austrijske vladavine crkva ostaje bez dva zvonika koji su najvjerojatnije odneseni zbog vojnih potreba. Do 2. svjetskog rata župnu crkvu je krasio visoki romanički zvonik - “alta turri ornatur“- s dva vrlo stara zvona, koja su elektrificirana 1980. godine. U napadu savezničkih snaga 9. rujna 1944. g. crkva je bombardiranjem znatno oštećena, a oltar sv. Tome i piramidalni vrh i tambur zvonika uništeni. Od 1956. koludari sa Ćokovca preuzimaju upravljanje crkvom i s ocem Kiriginom na čelu, saniraju crkvu od ratne štete. Zadnje uređenje župne crkve je bilo 2012. kada su mještani dragovoljnim radom i prilozima popravili krov, fasadu i unutrašnjost crkve.
U tijeku je građevinski projekt rekonstrukcije zvonika na župnoj crkvi Sv. Tome apostola kojem se namjerava vratiti izvorni oblik. Osim radova na rekonstrukciji tambura i piramide zvonika ovim projektom predviđeni su i neki radovi sanacije i prezentacije zvonika: pjeskarenje, izvođenje novih fuga od vapnenog morta, demontaža starih kamenih stupića s ograde i zamjena novim iste profilacije, također od kamena.
Potpora Ministarstva kulture
Ministarstvo kulture podržava ovaj projekt te uzastopno financijski podržava rekonstrukciju zvonika na župnoj crkvi. Tako je Općini Tkon 2016. dodijeljeno 30.000 kuna za obnovu crkve, a financijska podrška od 100.000 kuna uslijedila je 2017. i 2018. Planirani rok za završetak projekta rekonstrukcije je 2019.
Pri župi djeluju crkveni pjevači, a glagoljaško pučko pjevanje koje se njeguje od davnina, prepoznato je kao nematerijalna baština te je nositelj prestižne oznake “Hrvatski otočki proizvod”. O tkonskom glagoljaškom pučkom crkvenom pjevanju izdana je i monumentalna multimedijska monografija 2016. godine. Monografija upoznaje s poviješću Tkona i glagoljaškog pjevanja koje je zabilježeno i na CD/DVD-u. Tkon je glagoljaška župa u kojoj su se od davnina župne matice i druge knjige vodile na glagoljici. Župa je sačuvala ukupno 13 kodeksa iz razdoblja od 1613. do 1816. godine, a sve do današnjih dana očuvali su se domaći glagoljaški napjevi za stalne dijelove mise i druga bogoslužna slavlja.
Također, važno je istaknuti kako se jedino još u Tkonu uskrsna posljednica “Žrtvi vazmenoj” pjeva na starom napjevu u dijaloškom obliku.
