Intervju sa županom Božom Galićem
Župan Galić naglasio je da smatra da je Slavonija trenutačno itekako atraktivna destinacija za turiste koji će upravo zbog novonastale situacije izbjegavati mjesta masovnih dolazaka i pribjegavati individualnim dolascima u ruralna, manje napučena područja
Tijekom proteklih nekoliko godina Vukovarsko-srijemska županija pripremila je više strateških projekata koji će donijeti dodanu vrijednost gospodarstvu najistočnije hrvatske županije, a samim tim i rezultirati otvaranjem više novih radnih mjesta. U međuvremenu svi smo svjedočili epidemiji koronavirusa te smo sa županom Božom Galićem razgovarali o njihovoj daljnjoj provedbi.
Kako je epidemija utjecala na provedbu projekata i hoće li oni biti završeni u roku?
Učinit ćemo sve kako bi se naši strateški projekti nastavili realizirati, ali i kako bi započeli novi, jer oni su ključ razvoja ovog kraja. Prema ažuriranim podacima ukupan iznos ugovorenih bespovratnih sredstava u Vukovarsko-srijemskoj županiji od listopada 2016. do 29. veljače 2020. premašio je 2,9 milijardi kuna. Gleda li se odnos ugovorenih sredstava EU po stanovniku, Vukovarsko-srijemska županija na trećem je mjestu u odnosu na ostale županije.
Koji su najvažniji strateški projekti?
Poljoprivreda i drvna industrija na vrhu su prioriteta ulaganja pa je tako ove godine započela realizacija Agrotehnološkog i Drvno-tehnološkog centra. Tu je i gradnja sustava odvodnje. Samo ta tri projekta vrijedna su 280 milijuna kuna, a tu je i niz drugih, također važnih projekata. Velika pomoć u realizaciji projekata je Vladin Program za Slavoniju, Baranju i Srijem, a ono što bi moglo otežati njihovu provedbu jest najava mogućeg smanjenja udjela novca EU u projektima. S obzirom na sve veću povezanost strateških grana s novim tehnologijama, izdvajamo projekt „Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi“ – I. faza, koji je vrijedan gotovo 30 milijuna kuna. Nositelj projekta je Poljoprivredna škola Vinkovci, a partner je Srednja škola Ilok te će se u okviru projekta obje škole opremiti suvremenom opremom te će se obnoviti postojeći prostori koji su u lošem stanju.
Od projekata koji su na bilo koji način aktivni koje biste još izdvojili?
Tu je svakako Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području županije koji ima za cilj stavljanje geotermalnog potencijala u funkciju gospodarskog razvoja, zatim županijski Transportno-logistički centar koji predviđa formiranje suvremenog logističkog centra u skladu s europskim standardima i kvalitetom izvedbe. Važan je i Centar za preradu GMO free soje, koji će biti prvi takav u RH, Izgradnja regionalne klaonice sa rasjekaonicom mesa i hladnjačama, projekt Auto park Lipovac… Sredstava za izradu dokumentacije navedenih projekata osigurana su kroz Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema u vrijednosti 12 milijuna kuna bespovratnih sredstava, ali također i u proračunima Vukovarsko-srijemske županije i partnerskih gradova i općina. Upravo to su projekti na čijoj ćemo realizaciji ubuduće raditi kako bi bili spremni za financiranje u novoj financijskoj perspektivi.
Što ti projekti znače za Vukovarsko – srijemsku županiju?
Unatoč teškoj gospodarskoj i financijskoj situaciji, intenzivno radimo i pripremamo projekte koji su važni za razvoj naše županije. Puno je toga je napravljeno. Naravno da se uvijek moglo i može puno bolje. Želim naglasiti da je naša županija u cijelosti razminirana 2015. godine i to tri godine prije zadanog roka. Priprema i provedba razvojnih projekata jedna je od najvažnijih aktivnosti Vukovarsko-srijemske županije i predstavlja važan instrument poticanja regionalnog, posebice gospodarskog razvoja. Županija maksimalno koristi svoje resurse kako bi osigurala što više sredstava iz fondova EU, posebice u području razvoja poduzetništva i investicijske klime, razvoja ljudskih resursa i povećanja zapošljavanja, te razvoja ruralnih područja.
Što treba učiniti na nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi Slavonija postala i ostala hraniteljica Hrvatske?
Sada se pokazalo da je poljoprivreda i proizvodnja hrane broj jedan, i u Hrvatskoj i u Europi. Neovisnost u proizvodnji kvalitetne hrane, naš drvni sektor, obnovljivi izvori energije, kontinentalni turizam – to je budućnost našeg kraja. Svi zajedno trebamo iskoristi ovu nedaću kao priliku da dođemo u prvi plan u proizvodnji hrane i drva kao i finalnih proizvoda od drveta, jer tu su radna mjesta. Mi smo nastojali barem djelomično ublažiti posljedice krize uzrokovane pandemijom koronavirusa u sektoru poljoprivrede i s njom povezanih djelatnosti, a istovremeno i pomoći socijalno ugroženim kategorijama naših sugrađana.
Ima li smisla inzistirati na razvoju turizma u Slavoniji nakon iskustva koje je donijela pandemija koronavirusa?
Tržišna turistička kretanja oporavljat će se s vremenom, kako obalne Hrvatske destinacije tako i one kontinentalne. Pred nama je posao prilagodbe komunikacije s tržištem, organizacije prihvata posjetitelja te nastavak rada na razvoju kvalitetnih i jedinstvenih turističkih sadržaja, koji će, kao i do sada, biti izbor onih posjetitelja koji se aktivno odmaraju u zelenoj prirodi, uživaju u domaćoj, zdravoj hrani te upoznaju nove ljude i krajeve. Smatram da smo u ovom trenutku itekako atraktivna destinacija za turiste koji će upravo zbog novonastale situacije izbjegavati mjesta masovnih dolazaka i pribjegavati individualnim dolascima u ruralna, manje napučena područja.
