Razgovor s županom Božom Galićem:
Šume su jedan od najvećih naših potencijala. Želimo da se sirovina prerađuje u našoj županiji, što bi donijelo i veće prihode lokalnim jedinicama
Rat, ratna razaranja i stradanja, uništeni gospodarski subjekti, poplave, migrantska kriza kao i demografska situacija samo su neki od problema s kojima se suočila i suočava Vukovarsko-srijemska županija. Unatoč tome kontinuirano se radi kako bi se situacija popravila, a sve zato da se građanima na istoku Hrvatske osiguraju nova radna mjesta, ali i kvalitetan život stanovnika. U tom cilju provodi se niz projekata, a mnogi su i u raznim fazama pripreme, o čemu smo razgovarali s vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem.
Koliko se projekata trenutačno provodi u Vukovarsko-srijemskoj županiji i koja je njihova vrijednost?
Trenutačno imamo ugovoreno projekata u vrijednosti oko tri milijarde kuna, a u pripremi su i brojni drugi projekti. Radi se u svim područjima koji su važni za život građana. Zajedničko svima njima je da će donijeti ne samo nova radna mjesta nego i osigurati bolji i kvalitetniji život građana. Podsjećam kako je Županija donijela Strategiju razvoja od 2020. do 2030. u kojoj smo definirali naše strateške projekte, pri čemu se naglasak daje na fondove EU s obzirom na to da se radi o golemim sredstvima. Naše su strateške grane poljoprivreda, drvni sektor, turizam, obnovljivi izvori energije kao i prometni infrastrukturni projekti. Cilj je da na najbolji način iskoristimo sve naše najveće potencijale.
Kada je riječ o poljoprivredi, koje biste projekte posebno istaknuli?
Poljoprivreda je za našu županiju iznimno važna i tu se jako puno radi. Uz razne mjere i poticaje, radi se i na projektu Agrocentra u Cerni, gdje će naši poljoprivredni proizvođači imati na raspolaganju sortirnicu, pakirnicu, hladnjaču, sušaru i razne druge sadržaje nužne za njihov rad. U drugoj fazi toga projekta radit će se i na finalnim proizvodima. Ulaže se puno i u projekte navodnjavanja pa su tako već provedena dva projekta vrijedna 76 milijuna kuna koja su osigurala navodnjavanje oko 1700 hektara zemlje. Sada je u pripremi i projekt navodnjavanja vrijedan 130 milijuna kuna koji će se provoditi između Otoka i Privlake.
Tu su i poznate slavonske šume?
Da, to je jedan od naših velikih potencijala. Mi želimo da se ta priča dodatno decentralizira i da najveći dio sirovine ostane na preradi tamo gdje su i nastale, odnosno u našoj županiji. To bi osiguralo na tisuće novih radnih mjesta kao i veće prihode jedinicama lokalne samouprave. U izgradnji je i drvno-tehnološki centar u Gradištu, koji će osigurati nova znanja, ali i nove finalne proizvode. Ovo se može relativno lako napraviti uz određene organizacijske promjene i političke odluke. Mislim da bi to bilo dobro i za same šume jer bi naši ljudi, koji su odrastali uz njih, o njima skrbili s puno više srca i odgovornosti.
Spomenuli ste i obnovljive izvore energije, toplu vodu…
Kod Babine Grede smo pronašli toplu vodu čija temperatura ide i do 150 stupnjeva Celzijevih. Kakav je njen sastav i koliko je ljekovita, tek treba utvrditi daljnjim analizama. Planiramo taj potencijal iskoristiti za proizvodnju električne energije, plastenike, staklenike, bazene… Poznato je da tople vode ima i u drugim područjima županije tako da bi nam ona, uz vjetroelektrane i energiju dobivenu od biomasa, omogućila da postanemo energetski neovisni, što je jako važno i dobro.
Turizam je također jedna od strateških odrednica?
Naša županija ima velike turističke potencijale koji se razvijaju i unapređuju. Tu su bogata nalazišta, kulturna baština, Vinkovci kao najstariji grad, Vučedol… Ne smijemo zaboraviti muzeje, ratni turizam, lovni turizam, vode, šume, biciklističke rute, ali ni niz naših manifestacija koje su postale prepoznatljive u cijeloj Hrvatskoj pa i šire. Bilježimo iz godine u godinu sve veći broj posjeta i sve bolje turističke rezultate, što je dokaz da smo postali prepoznata turistička destinacija.
Gdje smo s prometnom infrastrukturom?
To je dio gdje nam je potrebna pomoć države. Da bi se sve to odradilo i naši proizvodi brzo prevezli do Zagreba ili Jadrana, nužna nam je dobra željeznička povezanost sa Zagrebom. Zalažemo se i za željezničko povezivanje Rijeke i Vukovara te da Vinkovci ponovno postanu veliko željezničko čvorište. Maksimalno iskoristiti Zračnu luku Klisa te povezati zelenu i plavu hrvatsku. Trebamo i brzu cestu Ilok – Lipovac – Strošinci kako bismo Ilok izveli iz prometne izoliranosti. Tu je i niz drugih manjih ili većih projekata koji su nužni. Posebna je priča višenamjenski kanal Dunav – Sava koji ima višestruke koristi. Uz promet, tu je i činjenica da će on omogućiti navodnjavanje poljoprivrednih površina, ali i spriječiti poplave kojima smo svjedočili 2014. godine. Da smo tada imali taj kanal, poplave i štete od 2,5 milijardi kuna ne bismo imali. On bi donio na tisuće radnih mjesta. Svi ti projekti značili bi sasvim drugačiju perspektivu za istok Hrvatske.
Koliko ste zadovoljni suradnjom s Vladom RH?
Zadovoljan sam i mogu reći kako premijer i ministri puno čine za bolje sutra naše županije. Pristupom sam više nego zadovoljan, ali mislim da bi se na terenu moralo brže raditi i donositi konkretne odluke i mjere. Mi slavonski župani prema Zagrebu nastupamo zajednički, a neke stvari radimo i individualno. Prema ugroženim područjima Hrvatske, kakva je i Slavonija, nužno je imati drugačiji pristup kao možda i drugačije porezne stope. To su neki od načina za oporavak Slavonije i naš bolji i kvalitetniji život.
