Na području Istarske županije do danas je realizirano 110 projekata koji se odnose na zaštitu okoliša i održivi razvoj, bilo da govorimo o šumarstvu, vodoopskrbi i odvodnji, klimatskim promjenama, mineralnim izvorima i rudarstvu, gospodarenju otpadom bilo, recimo, zaštiti okoliša.
Ukupna vrijednost navedenih projekata iznosi čak 2,4 milijarde kuna, a bespovratna sredstva za istarske korisnike iz fondova EU su više od 1,6 milijarde kuna. Projekti EU koje je provela ili provodi Istarska županija u najvećoj se mjeri odnose na domenu zaštite prirode i okoliša, točnije gospodarenje otpadom te zaštitu krša i izvorišta pitkih voda.
Regionalni park Ćićarija
Od projekata EU u provedbi istarski župan Valter Flego ističe LIKE – Living on the Karst Edge i KLIM – Kontija-Limski zaljev – Održivo upravljanje zaštićenim područjima, a odnose se na prirodnu baštinu.
Projekt LIKE razvija ideju unapređenja važnog prekograničnog područja Slovenije i Hrvatske, valorizaciju prirodne vrijednosti tog područja te njegovo stavljanje u funkciju općeg društvenog i gospodarskog razvoja. Projekt predviđa izradu brojnih Planova upravljanja za zaštićene biljne i životinjske vrste, najčešće endeme područja ili ugrožene Natura 2000 vrste, provođenje brojnih radionica za lokalno stanovništvo, testne košnje travnjaka i uklanjanje invazivnih vrsta, organizaciju javno društvenih događanja, ekskurzija, kao i aktivnosti promocije prirodnih vrijednosti i ljepota područja provođenjem medijske kampanje.
Prema riječima župana, projekt LIKE je nastavak višegodišnjeg nastojanja Istarske županije da zaštiti svoje prirodne potencijale i uspostavi primjerene mehanizme zaštite i upravljanja našim prirodnim vrijednostima.
– Projekt će osigurati i izradu stručnih podloga potrebnih za uspostavu regionalnog parka Ćićarija, kao najveće regionalne kategorije zaštite koju još nemamo na području Istre. Istarska županija vodeći je partner projekta te smo za provedbu svojeg dijela aktivnosti dobili više od dva milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj – objašnjava župan Flego te dodaje kako ukupan proračun projekta iznosi 11,4 milijuna kuna.
Projekt KLIM ima kao cilj održivo upravljanje zaštićenim područjima prirodne baštine na području Općine Vrsar, a predviđa i edukaciju lokalnog stanovništva, učenika, studenata, znanstvenika i ostalih interesnih skupina, kao i uspostavljanje sustava za upravljanje posjetiteljima radi bolje valorizacije samih zaštićenih područja.
Centralna aktivnost projekta je gradnja Znanstvenog edukacijskog centra (ZEC) u šumi Kontija adaptacijom postojećeg lovačkog doma.
– Provedbom projekta KLIM prirodna baština bit će uključena u turističku ponudu i omogućit će se njezina zaštita i valorizacija. Očekuje se da će projekt utjecati na porast turističke potražnje i podizanje razine svijesti lokalnog stanovništva, odnosno svih posjetitelja provođenjem stručnih programa edukacije. Kroz suradnju s civilnim društvom omogućit će se uključivanje lokalnog stanovništva u provedbu projektnih aktivnosti te stvoriti nova radna mjesta – navodi Flego.
Vodeći partner projekta je Općina Vrsar, a u njemu sudjeluju i Istarska županija te Javna ustanova Natura Histrica. Ukupna mu je vrijednost 13 milijuna kuna, od čega je za Istarsku županiju predviđeno 1,3 milijuna kuna, a za Javnu ustanovu Natura Histrica 1,6 milijuna kuna. Završetak projekta planiran je u prosincu 2021. godine.
Prednosti projekta DIVA
Govoreći o provedenim projektima, župan Flego podsjeća na projekt Europske unije DIVA – Sanacija divljih odlagališta i podizanje svijesti o njihovoj štetnosti, u kojem su sudjelovali i partneri iz Slovenije.
Projekt je proveden radi saniranja ilegalnih deponija i doprinosa poboljšanju kvaliteta životne sredine na obje strane granice, poboljšanja kakvoće tla, krajolika i podzemnih voda te smanjenja rizika ugroženosti ljudskog zdravlja. Najvažniji učinci projekta su poboljšanje stanja okoliša, smanjenje rizika po ljudsko zdravlje, povećanje biološkog diverziteta, širenje znanja, informacija i svijesti o rizicima i negativnih utjecaja na okoliš, zdravlje i prirodu, i pravilno gospodarenje otpadom.